Predstava ,,Sjećaš li se Doli Bel” izvedena je treće večeri festivala ,,Ruta"

Predstava ,,Sjećaš li se Doli Bel” izvedena je treće večeri festivala ,,Ruta"

Vijesti

05. Mar 2020

Treće večeri na festivalu RUTA Podgorica izvedena je predstava Kamernog teatra 55 iz Sarajeva „Sjećaš li se Doli Bel“ u režiji jednog od najznačajnijih reditelja današnjice u regionu, Kokana Mladenovića, rađena po čuvenom istoimenom romanu Abdulaha Sidrana. Na razgovorima na okruglom stolu, osim glumaca, prisustvovao je i Vedran Fajković, dramaturg, koji je objasnio da je proces nastanka dramskog teksta po ponuđenom štivu bio kompleksan, te da su do posljednjeg momenta radili na adaptaciji.

- O tome najbolje svjedoči podatak da je Kokan dan uoči premijere glumcima dao odšampan tekst i rekao im da se vjerovatno radi o pretposljenjoj štampanoj verziji - u šali je naveo Fajković.

Glumci, predvođeni Emirom Hadžihafizbegovićem koji je ujedno i direktor ove pozorišne kuće, na samom početku istakli su činjenicu da je glumački proces bio jedan od onih za koje poželite da se nikad ne završi. Hadžihaffizbegović je na pitanje razloga za postavljanje baš ovog teksta odgovorio da je to bila njegova i Mladenovićeva zajednička ideja.

- Godinama smo čekali da Kokan dođe u Kamerni teatar da režira. Pominjali smo mnoge tekstove i teme, i jednog dana, više ni ne znam ko je od nas dvoijice „kliknuo“, dogovorili smo se da pitamo Sidrana da nam da taj roman. Nijesmo radili u odnosu na poznati film, imate scena u predstavi kojih uopšte nema na filmu. Zabluda je da svi znaju film, eto u samom Sarajevu gdje je i nastao, tvrdim da 70 posto ljudi nije pogledalo to filmsko ostvarenje - kazao je  Hadžihafizbegovićem.

Glumci Tatjana Šojić, Gordana Boban, Davor Golubović, Elma Juković i Sim Kurt govorili su o svojim likovima, dinamici rada na različitim karakterima koje tumače, ali i tematskoj ravni predstave – ispraznosti ideološkog diskursa gdje običan čovjhek više ne zna u šta da vjeruje. Saglasni da se o porodici Zolj, centru zbivanja ovog komada, više ne može govoriti mimo prizme dešavanja ratnih devedesetih, ipak ističu da čovjek – mora da ide dalje, uprkos rečenici koju ponavlja glava ove kuće: Hoće li sunce ikad zasjati u ovome gradu.

 

Preuzmite aplikaciju

Google Play Apple Store

Generalni pokrovitelj