Predstava „Osmijeh za Mariju Mihailovič“, nova koprodukcija Gradskog pozorišta Podgorica i JU Kulturni centar Bar, premijerno je izvedena sinoć na Ljetnjoj pozornici Doma kulture u Baru u okviru pozorišnog programa „Barskog ljetopisa“. Premijera je održana pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore, povodom obilježavanja 85 godina od Trinaestojulskog ustanka i kao dio programa obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.
Inspirisana životom narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića, muzička drama je gledaoce provela kroz Drugi svjetski rat, slaveći antifašizam, slobodu i ljubav povodom 85 godina od Trinaestojulskog ustanka.
Sklad glume, muzike, scenografije, kostima i svjetla stvorio je upečatljivu scensku cjelinu koja je publici približila priču inspirisanu crnogorskim herojem, u čijem je središtu ljubav kao sila jača od svake druge ideologije.
Gledaoci su glumce i autorski tim nagradili ovacijama i višeminutnim aplauzom.
U najavi predstave direktorica Kulturnog centra mr Aleksandra Nikezić istakla je da kroz višegodišnju saradnju tih ustanova stvaraju vrijedne produkcije, a sigurna je da će publika prepoznati snažnu i aktuelnu poruku o antifašizmu, slobodi i dostojanstvu.
Sandra Vujović, direktorica Gradskog pozorišta Podgorica, ocijenila je da se ,,vraćaju vremenu u kojem su ljudskost i dostojanstvo bile vrijednosti za koje se živjelo i umiralo, podsjećajući se velike ideje slobode koja nadilazi pojedinca”.
Obrad Nenezić, autor i reditelj predstave, poručio je da su težili da kroz modernu teatarsku estetiku ispričaju priču ne o tome kako je bilo, već kako je moglo biti, ostajući vjerni duhu generacije koja je vjerovala u slobodu.
Govoreći nakon premijere, Nenezić je istakao da je Aristotel - otac drame, njegov najveći učitelj te da je taj velikan, i oni poslije njega, crpio inspiraciju iz mitova, pa tako nove generacije prave dramaturgiju prema pop ikonama.
,,Ljubo Čupić je jedina pop ikona u Crnoj Gori, to odavno tvrdim. Još kao djeca smo nosili njegove portrete na kapama i na đačkim bluzama, ljudi svih vjera i nacija su se tetovirali. Mislim da je on izvanredan majdan za pravljenje i filma i romana i predstave. Ja sam dva medija već obradio, knjigu i pozorišnu predstavu, ali ipak mislim da bi ova priča, kad bi je neko drugi napisao, ipak u filmu bila najbolja”, zaključio je reditelj.
Autorski tim predstave čine Darko Musić (scenograf), Katarina Vukčević (kostimografkinja), Sanja Stupar (koreografkinja), Slobodanka Dabović Durić (kompozitorka), Vjera Nikolić (korepeticija) i Dražen Milić (dizajn svjetla).
Igraju: Lazar Dragojević (Ljubo), Marija Đurić (Marija), Vukan Pejović (Rade), Milo Perović (Staša), Sejfo Seferović (Lujo), Omar Bajramspahić (Pukovnik/Jovo Džada), Simo Trebješanin (Pablo), Ivona Raković (Mrvica), Davor Dragojević (Sekretar), Zoran Dragičević (Bartolomeo) i Katarina Krek (Grofica/Mlada/Starija/Belisima).
Dragojević, koji tumači glavnu ulogu, kazao je da jedva čeka reprizu jer ga se jako tiče ova priča, a posebno lik i djelo Ljuba Čupića.
„Kad me je Obrad Nenezić pozvao i rekao mi da želi da igram baš ovu ulogu, vjerujte mi – čitav sam se naježio. Možda najveća dosad čast i privilegija za jednog mladog glumca je igrati ovakvog heroja i jednu ovakvu ličnost“, ispričao je.
Dragojević smatra da su naporno radili, a po reakcijama publike vjeruje da su prenijeli pravu emociju jer se, kako kaže, i njih tiče ova priča za koju se nada da će se dugo igrati.
Krek ističe da je ovo „pozorište kakvo ona voli“ i za koje se zalaže, te da u svijetu u kojem je svaki događaj na ivici da bude apsurd treba njegovati ono što predstavlja put nade, ljubavi i slobode.
„Meni je bilo čarobno raditi u ovom procesu zato što sam kontrapunkt tog dijela priče koji njeguje cijelu tu filozofiju koja je ratna, anti-ratna… Šta je to kad se taj rat spusti na jedinku? Na čovjeka koji izgubi drugog čovjeka? Bilo mi je mnogo zanimljivo da tu temu istražujem”, dodala je Krek.
Pejović, koji je tumačio lik Ljubovog brata Radeta, rekao je da mu je mnogo drago što je taj namaštani, izmišljeni lik, po Aristotelu pisan, onaj koji je mogao takav biti – a nije, ostavio značajan utisak i istakao svoje zadovoljstvo zbog prilike da igra u ovoj predstavi.
Posebno se osvrnuo na svoju ulogu brata i scena koje je odigrao sa svojom „braćom na sceni“, za koje je kazao da se nada da su uspjeli da prenesu tu posebnu vrstu ljubavi koja je kulminirala tragedijom.
„Jedna ogromna dimenzija. Jedan ogroman lik koji predstavlja i crnogorski mentalitet i taj ideološki smisao – domaći je patriota, voli svoju zemlju, dolazi da je brani iz Argentine u kojoj su tako lagodno živjeli, čim su čuli za rat u Crnoj Gori, ali on pronalazi mnogo mana u tom ideološkom sistemu komunizma“, pojasnio je.
Govoreći o igranju u Baru, Pejović kaže da se na „Barskom ljetopisu“ osjeća sjajno te da ga taj grad podsjeća na prvu predstavu koju je igrao na otvorenoj pozornici u Starom Baru, takođe u režiji Obrada Nenezića.
Nenezić je u uvodniku predstave napisao da je prevashodni cilj ovog projekta vraćanje iskonskih poetskih vrijednosti muzičkom i dramskom teatru, kao i njegovanje antifašističke misli koja je neophodna u trenucima kad se fašistički duhovi povampiruju, uzimaju drugačije kostime i oblike, te nehumano djeluju na elementarne demokratske, nacionalne, vjerske, rasne, rodne i druge slobode.
„Ova predstava će na moderan način fragmentalne dramaturgije ispričati priču o Ljubu Čupiću, ali ne onako kako je bilo, već kako je moglo biti (Aristotel), jer niko pouzdano ne zna njegov život, a čitava planeta poznaje njegovu smrt, i na taj način sačuvati od zaborava i istinu i mit o narodnom heroju, čija je fotografija pop ikona na svim meridijanima, ali i njegovih saboraca koji su raznih vjera i nacionalnosti, a okupljeni oko jednog cilja – slobode, bez obzira na različitosti“, poručio je autor.
Repriza predstave igra se danas, 16. jula, na Ljetnjoj pozornici Doma kulture u Baru, a premijera u Podgorici biće na jesen.
Predstava je podržana na Konkursu Ministarstva kulture i medija za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva za 2026. godinu – Pozorišna djelatnost.
