Konferencija za medije: ,,Dulsineja i Servantes" (12+)

Danas je održana konferencija za medije povodom premijere predstave sa Dramske scene za djecu ,,Dulsineja i Servantes” (12+) po tekstu Dragane Tripković, a u režiji Snežane Trišić, koja će se održati 14. oktobra u 20.00h u Velikoj sali KIC-a.

Na početku se obratila v.d. direktorice  JU ,,Gradsko pozorište" Podgorica Ivona Čović Jaćimović.

- Ono šta je jako važno i šta često napominjem je  i ta priča da kada smo Dragana, Sneža i ja birali temu za početak drugog dijela sezone u Gradskom pozorištu, rekla sam Dragani da bih jako voljela da to bude tema koja se tiče našeg podneblja i istorije i da je to tema o ljubavi i pomirenju. Citirala sam Dragani ,,Za ljubav, ne za mržnju ja sam rođena'' iz Antigone i upravo to je priča koja se godinama njeguje u ansamblu i kolektivu Gradskog pozorišta, jer da nema ljubavi i nevjerovatnog stepena poštovanja između nas samih, mi ne bi uspjeli da napravimo ovakvu predstavu, kakvu ćete imati priliku da vidite za četiri dana. Zahvalila bih se i Sneži Trišić i Darku Nedeljkoviću koji su ponovo tu sa nama, jer smo postavili jedan viši stepen zajedničke saradnje na zadovoljstvo cijelog kolektiva - kazala je Čović Jaćimović.

Dramaturškinja naše kuće Dragana Tripković potpisuje tekst komada i nada se, kako kaže  da će ovo biti samo jedna od mnogih tumačenja, jer ova legenda ostavlja mnogo prostora za dalje interpretacije:

-Prije nego se osvrnem na saradnju sa Snežanom Trišić, moram napomenuti da me je mit o Dulsineji, već dugo opsjedao i ta priča o vječitoj Servantesovoj muzi, bila je povod da nastane prvo jedan oblik teksta koji je bio namijenjen za drugu priliku, a onda se na poziv direktorice Ivone Čović Jaćimović on razvio u jednu potentnu dramsku priču koja će u prvom redu biti namijenjena djeci i mladima, a zašto i ne reći da je to priča za sve uzraste. Za mene je priča o Dulsineji prostor fuzije legende i fikcije i mislim da svako društvo, pogotovo naše crnogorsko, koje je puno legendi i istorijskih činjenica koje se međusobno prepliću, treba da valorizuje ove stvari na pravi način. Znam da su ulcinjani vrlo ponosni na ovu priču i znam da je ta tema o Servantesu i njegovom robovanju u Ulcinju čak i prisutna u njegovim pričama. Puno sam istraživala tu temu  kroz različite istorijske knjige lokalnih autora, ali i drugih izdavača gdje moram pomenuti i knjigu Mustafe Canke koja mi je dosta poslužila u nekim situacijama kada je trebalo razgraničiti šta je gusarstvo, a šta je građanstvo toga vremena. Nadam se da ćemo mi kao producentska kuća  i ljudi koje ova legenda zanima, u prvom redu publika, biti zadovoljna - rekla je Tripković.

Snežana Trišić, rediteljka kaže da je mješavina činjenica i legende je ustvari pokrenula niz pitanja koja su nama danas ovdje važna:

- Što se tiče priče o Dulsineji i Servantesu, kada su mi Ivona i Dragana prišle sa idejom o predstavi, mene je tu odmah nešto zainteresovalo  i taj ,,keč'' sa današnjim vremenom je ono što je mene najviše intrigiralo u toj priči, osim naravno nekih istorijskih okolnosti koje su uvijek na svoj način veoma potentne i dio pozorišta, ali ono što su problemi današnjice našeg društva, i prije svega pojedinaca, i onoga što nosimo zaključano u sebi, je ono što je veza ovog teksta sa nama danas. Priča je o ljubavi, herojstvu i hrabrosti i o tome na koji način možemo da prebrodimo prepreke koje nam se svakodnevno događaju u odnosima, u raznim okolnostima koje srećemo u životu. Ono što je lijepo kroz ovaj susret Dulsineje i Servantesa koji dolaze iz dva potpuno različita svijeta, u jednom klasičnom sukobu ulcinjana gusara i španaca koji ih napadaju je susret između dvije zaraćene strane i cijela priča je oko toga kako se sablje, topovi i mačevi koje koriste, odbacuju, i šta su prave vrijednosti i šta su zapravo prava oružja koja nas čine boljim ljudima i koja nas mijenjaju. Priča je i o ličnoj promjeni, promjeni sredine i promjeni koja se događa kada se susretnemo i kada smo spremni da riješavamo probleme drugih kao i naše i tek tada možemo da idemo ka nekom srećnom kraju. To se upravo desilo u susretu Dulsineje i Servantesa, gdje Servantes unosi snagu emocije i poezije u to društvo koje je vrlo ogrezlo u tu trgovinu i pohlepu, ratovanje i borbu, polako kroz Dulsineju, ali i sve ostale likove mijenja to društvo i u njima unosi i budi neke druge vrijednosti.

Scenograf, Darko Nedeljković kazao je da je projektu pristupio iz današnjeg vremena:

Nažalost mnogo ratova koji bukte širom planete i za koje se nadam da će se završiti kao i naša predstava – jednom velikom ljubavi, kakva je i u ovom komadu. Sama priča ima neku svoju posebnu poetiku i veliki izazov mi je bio kako da predstavim Ulcinj, specifičan grad koji nekako izvire iz hridi. Nadam se da sam ispunio zadatak da od ove scene, dakle ograničenog prostora napravim  prostor za igru sa svim specifičnostima koje Ulcinj ima a opet prilagođen djeci. I moram da naglasim da sam fasciniran čitavim ansamblom pozorišta i zaposlenima u pozorištu - izjavio je Nedeljković.